Title
Reforma službi bezbednosti u Srbiji 2000-2017
Creator
Petrović, Predrag, G. 1976-, 7812711
Copyright date
2021
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 12.03.2021.
Other responsibilities
mentor
Simić, Dragan R., 1961-, 13450855
član komisije
Milosavljević, Bogoljub, 1953-, 13747559
član komisije
Vladisavljević, Nebojša, 1969-, 13705831
član komisije
Ejdus, Filip, 1979-, 13707111
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Fakultet političkih nauka
Group
Odeljenje za međunarodne studije
Alternative title
Reform of security services in Serbia 2000-2017
Publisher
[P. Petrović]
Format
270 listova
description
Društvene nauke / Međunarodne i evropske studije
Social sciences / international and European studies
Abstract (sr)
Ova disertacija nudi odgovor na pitanje zbog čega, 17 godina od otpočinjanja demokratske transformacije, službe bezbednosti u Srbiji ne samo da nisu reformisane u potpunosti već je napredak ostvaren u pojedinim oblastima reforme bezbednosno-obaveštajnog sistema skroz urušen, te postoji jak trend povratka na staro. Autor koristi koncept reforme sektora bezbednosti i iz njega izvedene elemente reforme službi bezbednosti, koji služi da se utvrdi željeno stanje u transformaciji službi bezbednosti iz tajne policije u savremene bezbednosno-obaveštajne službe. U radu se koristi i istorijski institucionalizam, koji omogućava da se istraže uslovi, događaji, procesi i akteri koji su uticali na tokove, ishode i domete reforme službi bezbednosti u Srbiji 2000–2017. godine. Posebna pažnja posvećuje se utvrđivanju značaja nasleđa, neformalnih institucija, interesa i odnosa moći između aktera, kao i ideacionih faktora u oblikovanju njihovih odluka u ključnim momentima političkih promena, odnosno kritičnim tačkama reforme službi bezbednosti.
Nalazi disertacije potvrdili su glavnu postavku istorijskog institucionalizma: institucije se teško menjaju, a promena službi bezbednosti, kao veoma zatvorenih i konzervativnih aktera koji su navikli na neformalnosti, još je teža. Da bi do promene došlo, neophodno je da politički akteri preduzmu sveobuhvatne i korenite reforme u skladu s konceptom reforme službi bezbednosti, i to u ranim fazama kritičnih tačaka, jer rane odluke utiču na dalji tok i domete reforme. Svaka nepotpuna promena službi bezbednosti omogućava opstanak starih neformalnih pravila koja otežavaju buduće opsežnije promene, te u nepovoljnim političkim uslovima ugrožavaju i napredak ostvaren u pojedinim oblastima reforme bezbednosno-obaveštajnog sistema.
Abstract (en)
This dissertation seeks to explain not only why Serbia’s security services have not been comprehensively reformed – 17 years since the onset of the country’s transition to democracy – but also why progress achieved through certain aspects of security and intelligence service reform has been completely undone, resulting in a powerful regressive trend. In order to establish the desired outcomes of transforming the security services from a secret police force into modern security and intelligence services, the author relies on the concept of security sector reform and elements of security service reform derived therefrom. The paper also draws on historical institutionalism, facilitating exploration of the conditions, events, processes and actors that have influenced the trends, outcomes and scope of security sector reform in Serbia from 2000 to 2017. Particular attention is paid to determining the importance of institutional heritage, informal institutions, interests and power relations between actors, as well as the ideological factors that shaped their decisions at key moments of political change – i.e. during junctures critical for security sector reform.
The dissertation’s findings confirm the main premise of historical institutionalism: that institutions resist change, and none more so than those as closed, conservative and accustomed to informality as the security services. For change to be enacted, political actors must embark upon comprehensive and deep-rooted reforms that adhere to the principles of security service reform. And they must do so early on in the transition process, since decisions made ahead of time shape the further course and scope of reform. Every incomplete transformation of the security services allows their old, informal habits to persist, hindering more profound change in the future and, in times of political turmoil, endangering the progress achieved in particular aspects of security and intelligence service reform.
Authors Key words
službe bezbednosti, reforma službi bezbednosti, tajna policija, politička policija, demokratizacija, istorijski institucionalizam, neformalne institucije, klijentelizam, kritične tačke, putna zavisnost
Authors Key words
security services, intelligence reform, secret police, political police, democratization, historical instituionalism, informal instituions, clientelism, critical junctures
Classification
UDK=352(497.11)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Ova disertacija nudi odgovor na pitanje zbog čega, 17 godina od otpočinjanja demokratske transformacije, službe bezbednosti u Srbiji ne samo da nisu reformisane u potpunosti već je napredak ostvaren u pojedinim oblastima reforme bezbednosno-obaveštajnog sistema skroz urušen, te postoji jak trend povratka na staro. Autor koristi koncept reforme sektora bezbednosti i iz njega izvedene elemente reforme službi bezbednosti, koji služi da se utvrdi željeno stanje u transformaciji službi bezbednosti iz tajne policije u savremene bezbednosno-obaveštajne službe. U radu se koristi i istorijski institucionalizam, koji omogućava da se istraže uslovi, događaji, procesi i akteri koji su uticali na tokove, ishode i domete reforme službi bezbednosti u Srbiji 2000–2017. godine. Posebna pažnja posvećuje se utvrđivanju značaja nasleđa, neformalnih institucija, interesa i odnosa moći između aktera, kao i ideacionih faktora u oblikovanju njihovih odluka u ključnim momentima političkih promena, odnosno kritičnim tačkama reforme službi bezbednosti.
Nalazi disertacije potvrdili su glavnu postavku istorijskog institucionalizma: institucije se teško menjaju, a promena službi bezbednosti, kao veoma zatvorenih i konzervativnih aktera koji su navikli na neformalnosti, još je teža. Da bi do promene došlo, neophodno je da politički akteri preduzmu sveobuhvatne i korenite reforme u skladu s konceptom reforme službi bezbednosti, i to u ranim fazama kritičnih tačaka, jer rane odluke utiču na dalji tok i domete reforme. Svaka nepotpuna promena službi bezbednosti omogućava opstanak starih neformalnih pravila koja otežavaju buduće opsežnije promene, te u nepovoljnim političkim uslovima ugrožavaju i napredak ostvaren u pojedinim oblastima reforme bezbednosno-obaveštajnog sistema.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.