Title
Politike zagovaranja zakonskog priznanja i društvenog prihvatanja istopolnih porodica u Srbiji
Creator
Dekić, Slobodanka, 1977-
CONOR:
31700071
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 28.04.2025.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Beogradu
Faculty
Filozofski fakultet
Alternative title
Politics of lobbying for legal recognition and social acceptance of same-sex families in Serbia
Publisher
[S. Dekić]
Format
144 lista
description
Sociologija - Studije roda, sociologija porodice
Abstract (sr)
Doktorska disertacija bavi se položajem istopolnih porodica u Srbiji, odnosno zagovaranjem njihovog zakonskog priznanja. Do sada, zagovarački proces je vođen prvenstveno od strane lokalnih LGBTQ1 organizacija. U idealnom smislu, ovaj proces podrazumeva artikulaciju narativnih i političkih praksi u javnom prostoru, zasnovanih na ideji jednakosti u ostvarivanju ljudskih prava LGBTQ osoba. Ipak, ovo istraživanje nudi širu analizu procesa zagovaranja, sa ciljem da ga predstavi u odnosu na: (a) izražene potrebe samih istopolnih porodica; (b) narative otpora konzervativnih aktera ideji izjednačavanja istopolnih i heteroseksualnih porodica; te (c) aktuelne, pro-natalne, porodične politike u Srbiji. U analizi ovih pitanja, polazim od četiri istraživačke pretpostavke:
1.
Istopolne porodice, bez obzira na njihovu zakonsku nevidljivost, jesu deo porodičnih realnosti u Srbiji;
2.
Zagovaranje zakonskog priznanja i društvenog prihvatanja istopolnih porodica definisano je prvenstveno dinamikom i aktuelnim stanjem sukoba između „progresivnih“ i „konzervativnih“ politika;
3.
Dosadašnji zagovarački napori insistiraju prvenstveno na paradigmi „ljudskih prava“ i „jednakopravnosti“, koje ističu sličnosti, a ne razlike, između istopolnih porodica i nukleranih, građanskih porodica;
4.
Zagovaranje istopolnih porodica ne doprinosi menjanju zvaničnih porodičnih politika u Srbiji, odnosno njihovoj većoj otvorenosti i inkluzivnosti ka porodicama koje pripadaju različitim deprivilegovanim i ranjivim društvenim grupama.
Kada je reč o strukturi rada, u uvodnom poglavlju obrazlažem pojam „istopolne porodice“ i predstavljam nalaze glavnih istraživanja rađenih na tu temu. Načelno, ova istraživanja se mogu podeliti na dve grupe. U prvoj grupi nalaze se istraživanja koja se prvenstveno bave unutrašnjim karakteristikama istopolnih porodica. Njihov tematski ojkvir je veoma širok i uključuje pitanja koja se bave različitim oblicima istopolnih porodica i načinima njihovog funkcionisanja u odnosu na nuklearne, heteroseksualne porodice; iskustvima roditeljstva; njihovim položajem unutar šireg sistema srodničkih odnosa, i tome sl. U drugu grupu istraživanja spadaju ona koja se prvenstveno bave karakteristikama i izazovima u dosadašnjem zagovaranju prava istopolnih odnosa. S obzirom na to da je ova tema do sada bila predmet nedovoljnog akademskog interesovanja u Srbiji (Radoman, 2015, 2018; Antonić, 2014; Mršević, 2009) smatram da je davanje šireg uvida u ova istraživanja važno za razumevanje istopolnih porodica i zagovarnaja njihovih prava i u Srbiji.
Drugo poglavlje bavi se razmatranjem glavnih karakteristika socijalnog konteksta u kome se kreiraju i artikulišu strategije zagovaranja zakonskog priznanja istopolnih porodica. U tom smislu, unutar poglavlja razmatram neke od glavnih aktera čije aktivnosti oblikuju scenografiju unutar koje se odvija zagovarački proces. Posebna pažnja u okviru ovog poglavlja biće posvećena aktivnostima LGBTQ organizacija koje su, za sada,glavni zagovarači ovih politika., kao i aktuielnim akterima konzervatvnih politika i njihovim narativima o porodici, kao glavnim osporavateljima ovih politika. Konačno, imajući na umu različite ideje o porodici koje ovi različiti akteri artikulišu unutar javnog prostora, nastojaću da situirama ove konstrukte unutar konteksta društva Srbije i i njegovih porodičnih politika u periodu od 2000 -2021. godine.
U trećem poglavlju predstavljeni su metod i uzorak istraživanja koje je obavljeno u dve faze. U četvrtom poglavlju opisani su rezultati istraživanja, odnosno okviri politika zagovaranja istopolnih porodica kroz tri ključna aspekta: a) potrebe i iskustva istopolnih porodica u Srbiji, i njihov odnos prema zagovaračkim naporima lokalnih LGBTQ organizacija; b) način na koji se potrebe i iskustva istopolnih porodica (ne) uključuju u model istopolne porodice koji lokalne organizacije kreiraju i artikulišu kroz svoje zagovaračke aktivnosti; c) odnos politika zagovaranja istopolnih porodica prema konzervativnim narativima o porodici, ali i prema aktuelnim politikama porodice u Srbiji. U zaključnom poglavlju sumirani su nalazi istraživanja, sa fokusom na njihove teorijske, analitičke i praktične implikacije i značaj za dalja proučavanja istopolnih porodica, ali i porodice uopšte, u Srbiji. Na kraju rada priložen je i spisak korišćene literature i ostalih izvora.
Authors Key words
LGBTQ, porodica, istopolna porodica, roditeljstvo, LGBTQ organizacije, konzervativne politike, zagovaranje
Classification
316.356.2:316.362.34:[34(497.11)(043.3)
305(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Doktorska disertacija bavi se položajem istopolnih porodica u Srbiji, odnosno zagovaranjem njihovog zakonskog priznanja. Do sada, zagovarački proces je vođen prvenstveno od strane lokalnih LGBTQ1 organizacija. U idealnom smislu, ovaj proces podrazumeva artikulaciju narativnih i političkih praksi u javnom prostoru, zasnovanih na ideji jednakosti u ostvarivanju ljudskih prava LGBTQ osoba. Ipak, ovo istraživanje nudi širu analizu procesa zagovaranja, sa ciljem da ga predstavi u odnosu na: (a) izražene potrebe samih istopolnih porodica; (b) narative otpora konzervativnih aktera ideji izjednačavanja istopolnih i heteroseksualnih porodica; te (c) aktuelne, pro-natalne, porodične politike u Srbiji. U analizi ovih pitanja, polazim od četiri istraživačke pretpostavke:
1.
Istopolne porodice, bez obzira na njihovu zakonsku nevidljivost, jesu deo porodičnih realnosti u Srbiji;
2.
Zagovaranje zakonskog priznanja i društvenog prihvatanja istopolnih porodica definisano je prvenstveno dinamikom i aktuelnim stanjem sukoba između „progresivnih“ i „konzervativnih“ politika;
3.
Dosadašnji zagovarački napori insistiraju prvenstveno na paradigmi „ljudskih prava“ i „jednakopravnosti“, koje ističu sličnosti, a ne razlike, između istopolnih porodica i nukleranih, građanskih porodica;
4.
Zagovaranje istopolnih porodica ne doprinosi menjanju zvaničnih porodičnih politika u Srbiji, odnosno njihovoj većoj otvorenosti i inkluzivnosti ka porodicama koje pripadaju različitim deprivilegovanim i ranjivim društvenim grupama.
Kada je reč o strukturi rada, u uvodnom poglavlju obrazlažem pojam „istopolne porodice“ i predstavljam nalaze glavnih istraživanja rađenih na tu temu. Načelno, ova istraživanja se mogu podeliti na dve grupe. U prvoj grupi nalaze se istraživanja koja se prvenstveno bave unutrašnjim karakteristikama istopolnih porodica. Njihov tematski ojkvir je veoma širok i uključuje pitanja koja se bave različitim oblicima istopolnih porodica i načinima njihovog funkcionisanja u odnosu na nuklearne, heteroseksualne porodice; iskustvima roditeljstva; njihovim položajem unutar šireg sistema srodničkih odnosa, i tome sl. U drugu grupu istraživanja spadaju ona koja se prvenstveno bave karakteristikama i izazovima u dosadašnjem zagovaranju prava istopolnih odnosa. S obzirom na to da je ova tema do sada bila predmet nedovoljnog akademskog interesovanja u Srbiji (Radoman, 2015, 2018; Antonić, 2014; Mršević, 2009) smatram da je davanje šireg uvida u ova istraživanja važno za razumevanje istopolnih porodica i zagovarnaja njihovih prava i u Srbiji.
Drugo poglavlje bavi se razmatranjem glavnih karakteristika socijalnog konteksta u kome se kreiraju i artikulišu strategije zagovaranja zakonskog priznanja istopolnih porodica. U tom smislu, unutar poglavlja razmatram neke od glavnih aktera čije aktivnosti oblikuju scenografiju unutar koje se odvija zagovarački proces. Posebna pažnja u okviru ovog poglavlja biće posvećena aktivnostima LGBTQ organizacija koje su, za sada,glavni zagovarači ovih politika., kao i aktuielnim akterima konzervatvnih politika i njihovim narativima o porodici, kao glavnim osporavateljima ovih politika. Konačno, imajući na umu različite ideje o porodici koje ovi različiti akteri artikulišu unutar javnog prostora, nastojaću da situirama ove konstrukte unutar konteksta društva Srbije i i njegovih porodičnih politika u periodu od 2000 -2021. godine.
U trećem poglavlju predstavljeni su metod i uzorak istraživanja koje je obavljeno u dve faze. U četvrtom poglavlju opisani su rezultati istraživanja, odnosno okviri politika zagovaranja istopolnih porodica kroz tri ključna aspekta: a) potrebe i iskustva istopolnih porodica u Srbiji, i njihov odnos prema zagovaračkim naporima lokalnih LGBTQ organizacija; b) način na koji se potrebe i iskustva istopolnih porodica (ne) uključuju u model istopolne porodice koji lokalne organizacije kreiraju i artikulišu kroz svoje zagovaračke aktivnosti; c) odnos politika zagovaranja istopolnih porodica prema konzervativnim narativima o porodici, ali i prema aktuelnim politikama porodice u Srbiji. U zaključnom poglavlju sumirani su nalazi istraživanja, sa fokusom na njihove teorijske, analitičke i praktične implikacije i značaj za dalja proučavanja istopolnih porodica, ali i porodice uopšte, u Srbiji. Na kraju rada priložen je i spisak korišćene literature i ostalih izvora.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.
